Monday 6 February 2012

LEK ILI OTROV?

Objavio Perica S.Radović


Ideja za ovaj tekst je nastala kada sam na veb-sajtu http://www.opismenise.com/ pročitao sledeću tvrdnju: genitiv množine od imenice crkva glasi crkava (ne: crkvi)

Kratko i jasno. I netačno!



Imenica crkva, naime, pripada imenicama  III vrste. To je grupa kojoj pripadaju imenice koje se u nominativu jednine završavaju na –a, a one  mogu biti muškog i ženskog (prirodnog) roda (žena, sudija…). Sve one su – treba i  to znati – bez obzira na prirodni pol onoga što označavaju, gramatičkog ženskog roda. I, treba i to reći, genitiv množine takvih imenica ume, zaista,  da vam napravi probleme, osim u slučaju da se izdajete za  autoriteta u  oblasti srpskog jezika, koji treba da opismenjuje ostatak čovečanstva. U tom slučaju bi trebalo da znate da se veliki broj imenica III vrste čija se osnova završava grupom suglasnika − a imenica crkva to jeste – javlja u dubletnim oblicima. (Takve su još i imenice: pretnja, radnja, bitka, trešnja, olovka, kocka... i mnoge druge.) Jeste, komplikovano je, pa vam preporučujem da, kada imate dilemu, bez obzira da li i koju imate diplomu, konsultujete literaturu ili pitate nekog. Nekog ko misli da zna, ali je i je spreman da proveri svoje znanje, hoću reći.  


Ja pouzdano, na primer, znam (ovo je, što se kaže, insajderska informacija, mada je dostupna i svim posetiocima) da se pomenuti veb-sajt  – pored Pravopisa – u svojim tvrdnjama poziva i na Rečnik Matice srpske (RMS). Ako mene pitate, to je odličan izbor, nema boljeg rečnika u to smislu, ukoliko vam ne služi da vam samo ukrašava vitrinu. U suprotnom, ne znam šta da vam kažem. Rečnik Matice srpske je, otkriću vam tajnu, u ovoj stvari prosto neumoljiv: eksplicitno navodi oblike crkava i crkvi kao ravnopravne oblike  genitiva množine ove problematične imenice.


Dakle, na veb-sajtu koji svi mi, pretpostavljam, posećujemo da bismo (spojeno) naučili nešto i da bismo (uvek spojeno) proverili svoje znanje ili potražili savet u vezi s jezičkom normom,  bila je napisana i – još gore − naglašena potpuno pogrešna informacija. 


Pošto zaista smatram da je ono što autorka ovog veb-sajta radi pozitivna stvar i da je tamo bar 90% informacija tačno, osetio sam potrebu da joj, zbog svih onih koji imaju neograničeno poverenje u njene tvrdnje i njeno znanje, skrenem pažnju na grešku. Pošto smo posle prekida naše saradnje na projektu OPISMENISE! ostali u korektnim odnosima, poslao sam joj privatnu poruku, pa još jednu, pa još jednu. Pomislićete, jedna poruka je sasvim dovoljna, ali ne… Trebalo bi da bude, pod uslovom da ste spremni da  priznate da ste pogrešili i da ste spremni da tačnost i znanje stavite ispred sopstvene sujete, posebno ako imate ambiciju da podučavate. Doduše, na ovom veb-sajtu (ovako se piše) kažu da sa sujetom nisu u rodu, ali bih i na tu temu imao par amandmana. Insajderskih, jeste.


Kažem vam, pošaljem ja lepo nekoliko poruka, objasnim gospođi da nije lepo, zbog ljudi (šta će reći Svet?!), da ipak neko veruje da je tamo sve napisano tačno, da će čitaoci usvojiti pogrešnu informaciju, a neće biti svesni toga.. I, tako, nekako − teškom mukom – ubedim vam ja gospođu da ona izmeni članak. Kako je to uradila možete da vidite ovde. Izgleda da je  neobaveštena (imali smo mi takvih i na opasnijim mestima) da se upravo projekat čiji je ona autor poziva na RMS. Uprkos tome što sam ja svojim sugestijama, znanjem  i trudom, kao i dotad, samo popravljao informacije koje su objavljivane, autorka sajta je otišla i korak dalje i obrisala sve moje komentare koje sam napisao, a koji su ukazivali na njene materijalne greške. Ima tu neka tehnička stvar: ako ste mi prijatelji na Fejsbuku videćete i moje komentare, a ako niste, nećete, tako nekako, ne razumem se baš. Pretila je ona da će  obrisati i kolumne koje sam pisao, pa se predomislila. Valjda. Posle sam saznao da nisam jedini čiji su komentari brisani (zašto bih i bio?!) i da vam, čim tamo ukažete na neku pogrešku, leti glava


Kako je mene baš briga hoće li me neko odnekud (spojeno, može i: odnekuda) obrisati (samo me u biračkom spisku ne dirajte), ja sam nastavio da, gde god nađem pogrešnu informaciju, to u komentaru i napišem. Još jedan od slučajeva zaista velike revizije onoga što tvrdi norma srpskog jezika možete naći ovde. Ako ste mi prijatelj na Fejsbuku, možete i da vidite i pročitate moj komentar u  kojem kažem da je potpuno u neskladu s RMS tvrdnja da glagol odgoditi ima vremensko značenje (npr. odgoditi sastanak), a glagol odložiti nema to značenje, već ima samo mesno (npr. odložiti čašu). Naime, po RMS, primarno značenje glagola odložiti je takođe vremensko, a tek drugo značenje mu je mesno. Gospođa koja ima moć da briše je moje komentare obrisala, ali pogrešnu informaciju nije, do danas. Šteta. Kao što rekoh, mislim da je ovakav veb-sajt zaista koristan i potreban, pod uslovom da mu znanje i tačnost budu na prvom mestu. Apelujem na one koji to mogu: ispravite greške. Svi grešimo, nije to tako strašno. Strašno je međutim da vam, kada odete u apoteku, u bočici na kojoj piše lek prodaju otrov.


Budite oprezni s lekovima i njihovim odlaganjem. Oprezno i s crkvama. Ako me razumete.








19 comments:

  1. Taj genitiv mnozine postaje padez spoticanja i to ne samo zbog dubletnih oblika. Naime, nailazila sam na primere profesorâ kako je ispravno reci ,,zvezada" i ,,brazada". Bar bi jezicki osecaj trebalo da ima solidan pregled na kanale jezicke estetike. Ako bi ova praksa imala nastavke, nepostojano ,,a" bi postalo postojano ,,kano klisurina", a sve u skladu sa svojom (ne)opravdanom mini-revolucijom.
    Sto se tice prostorno-vremenske distinkcije pojedinih gramatickih parova, odavno je prekinuta praksa strogog razgranicavanje - ni prvi, ni poslednji nisu sto su nekad bili, kao ni prednji, ni zadnji. No, necemo lamentirati nad njima kô
    nad obrisanim komentarima. Ako je, po misljenju Imanuela Kanta, covek taj koji vremenuje i prostire, onda bi i jezik trebalo jasno da posluzi toj svrsi.

    ReplyDelete
    Replies
    1. Takozvana "Žuta gramatika", za srednje škole, je eksplicitna i kada je reč o genitivu imenica koje ste naveli, a čija se osnova završava na -zd, -žd.... Tu nema govora o nepostojanom A.
      Što se tiče "prakse strogog razgraničavanja" u kontekstu koji pominjete, ona nikada (ispravite me ako grešim) nije ni bila prihvaćena sa stanovišta norme. Dakle, prednji i zadnji i sl. nikad, u tom smislu, nisu ni bili ono što vi tvrdite da jesu.
      Žao mi je što ste moj komentar o obrisanim komentarima shvatili kao lament. Niti imam potrebu za tim, niti sam takvu vrstu emocije želeo da sugerišem. Moja je namera bila da upozorim na činjenicu da neko, brišući nečije (bilo čije) komentare, koji su tačni i na mestu. sakriva nešto. Ne znam jeste li stručnjak za jezik, ali mnogo nisu, pa mogu da budu obmanuti pogrešnim tvrdnjama s "visokog mesta".
      Na kraju, bojim se da je "čovek" iz navedenog citata previše širok pojam i da je, uprkos tome što se zalažem za slobodu mišljenja, neophodno uspostaviti i neku hijerarhiju među tim mišljenjima. U nedostatku neke nove, ja se oslanjam na proverenu i od strane struke prihvaćenu literaturu.
      Hvala Vam što ste svojim komentarom obogatili ovaj tekst.

      Delete
    2. А је ли Шипкин 'Правописни речник српског језика' ауторитет? У њему се наводи само 'цркава', никако 'цркви' (стр. 1272).

      Delete
    3. Rečnik koji navodite je, svakako, mnogo manje usklađen s Pravopisom, što ga čini problematičnim i svakako manje pouzdanim. Nažalost, i ja sam to saznao tek pošto sam ga kupio, potrošivši "lepe pare". Svaka škola se plaća:)

      Delete
    4. Isto pitanje i za ,,Recnik jezickih nedoumica" od Ivana Klajna: genitiv mnozine ,,crkava" (ne ,,crkvi"). Ko ce koga - ako nece svoj svoga. Dok se oni ne dogovore, nema meni spavanja.

      Delete
    5. Tih neusklađenosti će uvek biti. Jednostavno, mnogo je tu ligvista, mnogo stavova, ako hoćete i sujeta... Po mom mišljenju, hijerarhija u literaturi bi bila ova: prvo konsultujte aktuelni Pravopis i Gramatiku za srednje škole (Stanojčić, Popović...), onda RMS, pa tek posle toga ostale priručnike. Potpuno razumem Vašu zbunjenost. :)

      Delete
    6. Ne bih ni reagovao na članke na sajtu koji pominjem da sama autorka nije navela literaturu koja se koristi za tekstove tamo. I dok sam ja pisao kolumne, stalno mi je govorila da sve tvrdnje moram da proverim u Pravopisu i RMS-u. Zašto onda to i ona ne radi?!

      Delete
  2. Ne radi ovo ni kad je podvuceno zutim. Gorenavedenu ,,brazada" avangardu imala sam priliku da zamenim jednom prilikom, kao i profesorku koja je bila umorna jer je imala ,,sedam casa". To je vec porazavajuce, ali krive drine treba ispravljati, iako u startu znas da su neispravljive. Cini mi se da je ipak popularnije oguglavanje.
    Bilo je prihvaceno do skoro, bar me tako ucahu. Cak je i vlastito ime ,,Perica", nekada u vokativu imalo isti oblik kao i u nominativu, sto je po misljenju Stevanovica bilo i ispravnije, ali jezik kao zivo tkivo u stegama ne o(p)staje.
    Sto se tice lamenta, dobar je samo kao zacin. Nekad ga, po mom misljenju i bez obzira na ciljeve, ima previse, kao i katkad neumesnih insinuacija. Subjektivizam bi trebalo neutralisati barem u tekstovima didakticke orijentacije.
    Covek moze da bude sirok pojam, ali sam ga ja navedenom izjavom valjda suzila. Naime ontogeneza pojedinca je filogeneza u malom. Slicniji smo nego sto zelimo da priznamo, a da li je jezik zaista i kuca bica, o tome bismo mogli polemisati.
    Zaboravih da dodam jos nesto o angazmanu dubleta u razlicitim socijalnim miljeima. Naime, za moju frizerku kad moze i jedno i drugo nije savet, ili jezicki liberalizam, nego izvrdavanje. Dakle, ne, nikako :)
    Nema na cemu i sto bi mladi rekli: ,,Keep up the good work!"

    ReplyDelete
  3. Da skrajnemo temu sa gramatike (nista ja tu ne bih dir'o). Ja bih malo o ovome "lek i otrov".

    Ovako cemo: Ulazi "pacijent" u "apoteku" i kaze: "Imate li genitiv mnozine od imenice 'crkva', treba mi hitno, polude mi recenica bez njega!" "Imamo", odgovara mu apotekarka i pruza mu preko pulta "tabletu" - 'crkava'. "Koliko sam duzan?" pita ovaj. "180 dinara" (60 dinara po slogu), odgovara apotekarka. "A posto vam je ona tableta 'crkvi'?" znatizeljno se raspituje "pacijent", pokazujuci kaziprstom na odgovarajuce mesto na vitrini. "Ona vam je 120, ali nije ona za to sto vas muci", umiruje "apotekarka" "pacijenta". Nesto kasnije, ovaj stavlja "tabletu" 'crkava' na problematicno mesto, "tableta" deluje, tj. odgovara problemu i recenica je opet u vinkli.

    Da zakljucim. Apotekarka nije pacijentu dala pogresan lek, kamoli otrov (izgleda da nam se neko ovde naljutio zbog obrisanih komentara ili u korist nauke (da ne gresim dusu), pa posegao za ekstremnom metaforom). Pacijent je mogao da prodje jeftinije, mogao je i da sazna da i lek "crkvi" "leci" njegov problem. Ali nije. Ne mozes nauciti vise od onoga sto ti prenese ucitelj (ko ne slusa upucenije, bez kolumniste ostaje). Osim ako ne promenis ucitelja, ovaj, uciteljicu!

    U duhu prethodnog teksta, za ovaj predlazem naslov: "Ljudi i reci"!

    ReplyDelete
    Replies
    1. Zaista niste u pravu. Nemam se ja zbog čega ljutiti, meni "ni iz džepa, ni u džep", što bi se reklo. Moju sujetu je, ako o tome govorimo, sasviom dovoljno nahranila činjenica da sam grešku prepoznao. Autorka je u članku, u zagradi, EKSPLICITNO navela: "ne: crkvi". Dakle, ona je ta koja nije ostavila izbor "pacijentu", a ne ja. Jednako eksplicitno je promovisala pogrešnu tvrdnju i u vezi sa glagolom ODLOŽITI. Jedno je ostaviti izbor, a drugo izmišljati svoja pravila. Posebno je to problematično tamo gde ljudi od vas očekuju da ih naučite. Treba prvo znati da mogućnost izbora postoji,da bismo mogli da ga koristimo.

      U svakom slučaju, hvala Vam na aktivnom učešću.

      Delete
    2. Zaboravih da objasnim: odabrana metafora jeste "ekstremna", ali nije plod nikakve ljutnje. Koristeći "teške reči" samo pokušavam da što "glasnije" skrenem pažnju na nešto što je, nažalost, veoma raširena pojava. O tome sam pisao i u tekstu ZVANJE PROTIV ZNANJA.

      Delete
  4. Kao prilog nekim mojim tvrdnjama... Pročitajte pažljivo... http://forum.srpskijezickiatelje.com/index.php?topic=1329.msg17686#msg17686

    ReplyDelete
  5. This comment has been removed by the author.

    ReplyDelete
  6. Sve što sam rekao, rekao sam pošteno. Komentar o liturgiji do juče i nisu imali potrebe da brišu jer ne ukazuje ni na kakvu njihovu grešku. Možda ih je ovaj tekst naljutio, pa su malo proširili "akciju". Ja nisam brisao svoje komentare, niti ću. Iskreno, neću više time ni da se bavim. Nisu prevše bitni moji komentari, samo sam hteo da kažem o kakvom se mentalnom sklopu autorke radi. kao što napisah, pouzdano znam da nisam jedini kojeg "brišu". Pozdrav!

    ReplyDelete
    Replies
    1. Izvinjavam se svima zbog grešaka u kucanju. Hvala na razumevanju.

      Delete
  7. “…Ako me razumete.” – pita (se) autor bloga, profesor Perica, na samom kraju…
    Razumeće ovo “parče” teksta (blog) svako ko je “oprezan”, i inače! Razumeće, pre svih, oni ljudi koji umeju da neguju i pravilno koriste – reči! Kao iskusan i ‘oprezan’ novinar (nisam profesor srpskog jezika i književnosti) , tvrdim da je isto tako važno – ka(k)o s “lekovima i otrovima” ili “odgađanjem sastanka i odlaganjem čaše” ili “crkava i crkvi, ravnopravnih oblika genitiva množine imenice crkva”; tako i s raznim nepoznanicama i nedoumicama – da sve što (na)pišemo ili (iz)govorimo bude protkano znanjem i jezičkom tačnošću. Navodim samo “vodenicu” na neophodnost postojanja ovakvih blogova, odnosno njihovih sadržaja koji popravljaju, ispravljaju, podstiču, dopunjuju…, ono što smo svi, neko više a neko manje – propustili da pravovremerno naučimo ili primetimo.
    Posećujem i veb-sajt ‘Opismenise’, pažljivo čitam i povremeno komentarišem, ali ja nemam potrebu da ulazim u “okršaje” profesorski, već više da sebi dam oduška (novinarski), jer sam na tom sajtu pronašao mnogo dobrih i korisnih ali i prihvatljivo objašnjavanih: pojmova, nedoumica, značenja…, iznad svega dopada mi se većina - kolumni. Uostalom, tamo sam, profesore Perice, zapazio i neke vaše kolumne koje sam ‘ocenio’ veoma povoljno! Važno je da takvi sajtovi i ovakvi blogovi - postoje! Jer, veoma pozitivno utiču na one koji sebi “dozvoljavaju” da pročitaju – poučno i korisno. Zato uvek nastojim da takav rad podržim, na svoj način, nadam se primereno. Tim pre što smo svedoci “urušavanja” našeg maternjeg jezika i njegovo postepeno svođenje na nivo – signalnog (ili: jezik u “fronclama”!)… No, to je već neka druga, još ozbiljnija, tema!
    Ovakvi komentari, “ispod bloga”, prilično su plod inter-akcije (kako beše: odvojeno ili zajedno, ispravite me!), zajednički imenitelj im je podsticaj na razmišljanje, a metod “jednostavne koordinacije” (nekoliko uzastopnih razmena mišljenja, sve do ‘istine’) nameće se kao najbolji. Takođe, nameće mi se i nekoliko “novinarskih” ideja (oblast jezika, ali o tom potom!) koje biste možda mogli da pokušate da obradite u nekom blogu, onako (polu)profesorski! Ipak ću se potpisati, jer bilo mi je zadovoljstvo: Dragan Petrušić

    ReplyDelete
  8. Hvala ti, Dragane. I treba da posećuješ taj veb-sajt, ima tamo dosta korisnih stvari. Nije mi bila namera da "blatim" taj projekat već da, kao i dosad, upozorim na greške. Greške svi pravimo, uopšte ne smatram da je bilo ko imun na njih. Međutim, važan je i odnos prema greškama, a tamo je on problematičan. Dakle, budimo oprezni s "lekovima", samo to.

    Hvala ti još jednom što si veran čitalac mojih tekstova, što si realan i što si raspoložen za zdravu polemiku. Srdačan pozddrav (i ovde. :)

    ReplyDelete
  9. Овакви блогови и сајтови су врло корисни.

    Као што је написао неко пре мене, генитив множине је камен спотицања.

    Ево једног линка: http://www.pitajtelektora.com/?p=1249

    ReplyDelete
  10. Perice, linkovi koje si dao u tekstu su obrisani, nestali... Inače, hvala na poseti... :)

    ReplyDelete